Jezičke ispravke kojima se u petak u hrvatskom Saboru bavila nova poslanica Karolina Vidović Krišto, iz redova desničarskog Domovinskog pokreta, odjeknule su u javnosti uoči proslave godišnjice akcije “Oluja” 5. avgusta u Kninu.

Kako je istakla u Saboru, obraćajući se poslanici SDSS-a Ani Šimpragi. “nije avgust nego kolovoz”.

– U Hrvatskoj i u Hrvatskom saboru službeni jezik je hrvatski. Nije tačno nego točno, nije 4. avgusta nego 4. kolovoza – rekla je Vidović Kristo, s osmehom ispravljajući izlaganje poslanice SDSS-a Ane Šimprage koja je govorila o svojim sećanjima na “Oluju” kad je kao mala sa porodicom izbegla u Srbiju.

Rekla, i dobila opomenu predsedavajućeg.

Krišto, nezavisna kandidatkinja A liste Domovinskog pokreta, rodom iz Vukovara, u kojoj je Hrvatska dobila svog Ivana Pernara, kako piše “Večernji list” – koji nije prešao cenzus na parlamentarnim izborima početkom juna, do sada je bila poznata po svojim skandalima na HRT-u.

A njen novi angažman započeo je isto tako burno.

“Večernji list” navodi da je Krišto odmah po konstituisanju Sabora počela da glasno zagovara svoje teme iz kampanje, poput abortusa ili zločina nakon Drugog svetskog rata. To je brzo dovelo i do poslednjeg “mini skandala” u emisiji HTV “Otvoreno”, kad je Krišto svojim izlaganjem o ekshumaciji iz masovne grobnice Jazovka – gde su izvađeni posmrtni ostaci najmanje 814 osoba – naterala analitičara Krešimira Macana da napusti emisiju nazivajući je “spodobom”.

Nakon emisije komentari su počeli da pljušte. Dok su neki osudili Macanove uvrede na račun Krišto, drugi su ga branili, ukazujući na njene ranije medijske skandala, od kojih je poslednji bio 30. maja 2018, kad je kao urednica emisije “Dobar dan, Hrvatska” dala prostor samoproklamovanom istoričaru Igoru Vukiću da negira ustaške zločine u Jasenovcu i predstavi svoju knjigu “Radni logor Jasenovac”.

HRT je nakon toga najavio hitnu sednicu Programskog veća, a dve nedelje kasnije Krišto je premeštena na “druge zadatke”, kako navodi “Večernji list”.

Još je njeno postavljanje za urednicu “Dobar dan, Hrvatska” izazvalo osude jednog dela hrvatske javnosti. Zagreb Prajd je krajem januara 2018. osudio imenovanje Krišto, poznate po izjavama da su “više od 85 posto pedofila homoseksualci”, na mesto urednice emisije.

Nema kraja burama u njenoj karijeri. Bivši generalni direktor HRT-a Goran Radman dao joj je otkaz 5. januara 2015. Navodeći, kako piše portal Inavukic.com, da je “njen ugovor o zaposlenju poništen jer ga je uvredila stavljajući njegovo ime u kontekst bivše totalitarne socijalističke Jugoslavije i govorila o njegovoj prethodnoj poziciji kao direktora tadašnje Televizije Zagreb”. Ostavci je prethodila debata o zabrani Krišto da učestvuje u katoličkom radio programu “Zašto verujem”.

Krišto je dobila spor, vraćena je na posao, ali je bačena u zapećak HRT-a, kako navodi Direktno.hr. Radman je smenjen u martu iste godine, a nasledio ga je Siniša Kovačić.

Krišto se našla pod kritikama javnosti i početkom 2013, nakon što je suspendovana sa pozicije urednice otkazanog TV programa “Slika Hrvatske” nakon što se u emisiji 29. decembra 2012. pozabavila temom “Pedofilija kao temelj zdravstvenog vaspitanja?”, gde je izrazila strahove da nastavni program prave oni koji koriste pedofile za istraživanje dečje seksualnosti”, kako navodi Inavukic.com.

Naime, Krišto je u emisiji emitovala američki dokumentarni film koji iznosi tezu da se program temelji na istraživanjima američkog seksologa Alfreda Kinsija, koji je navodno time nastojao da opravda navodnu vlastitu pedofiliju.

Dok ju je šira javnost kritikovala, konzervativni i katolički krugovi su je podržali. Nedugo nakon sporne emisije, Krišto je suspendovana, emisija je ukinuta zbog “neprofesionalnih standarda”.

Iste godine – nejasno je tačno kad – Krišto je dobila nagradu Žena godine od strane Hrvatske akademije nauka i umetnosti u dijaspori, “zbog zalaganja za civilizacijske vrednosti i hrabrost u unapređivanju istih”. Dobitnica je i nagrade Osoba godine 2012. koju su joj udelili Udruženje hrvatskih branitelja i Zajednica povratnika i useljenika Karlovačke županije.

Ali da se vratimo na sadašnjost. Nakon što je Macan uvredio Krišto i napustio emisiju, deo javnosti zaključio je da joj nije mesto u javnom prostoru, a bolje nisu prošli ni predlozi da se ona postavi na važne funkcije u Saboru, navodi “Večernji list”.

Na nezvaničnu najavu da bi Krišto mogla postati potpredsednica Sabora u kvoti svog Domovinskog pokreta oštro je reagovao nezavisni poslanik Bojan Glavašević.

“Za imenovanje osobe koja je ugostila relativizatora holokausta i na javnoj televiziji mrtva-hladna puštala tu propagandu, koja je izjavila da su 85 odsto gej osoba pedofili, sigurno neću podići ruku. A i sve ostale poslanice i poslanici trebale/i bi se upitati šta o njima govori ako to učine”, napisao je Glavašević na “Tviteru”.

Drugi su stali u njenu odbranu.

– Zanimljivo, njezinim kritičarima ne smeta kad, na primer, Katarina Peović poziva na oduzimanje ušteđevine hrvatskih građana, protivno Ustavu. Na to se niko ne obazire – kaže Željka Markić, čelnica udruženja “U ime porodice”, prenosi “Večernji list”.

– Karolina Vidović Krišto izabrana je u Sabor s velikim brojem preferencijalnih glasova. Zbog čega ona ne bi smela da iznosi svoj stav i ko bi uopšte trebao da odredi ko šta sme, a šta ne sme da govori? – upitala je Markić.

Glavašević je na ovo odgovorio da se radi o “osobi čije delovanje snažno odudara od duha Ustava”.

Kako navodi “Večernji list”, ljudi bliski Krištovoj očekuju da će nova zveda desnice u Saboru trpeti kritike i u budućnosti, ali ne zbog ideoloških stavova već “rešenosti da otvoreno govori o zloupotrebi naroda”.

– Krišto je žena čvrstih uverenja, smirena je i ima integritet. Nju sigurno niko neće moći da kupi, kao što je sigurno i da će zbog toga trpiti udarce – rekao je za “Večernji list” njen blizak saradnik.

List navodi da je Krišto ostvarila svoj cilj, “iako se jedan deo javnosti i politike zgražava nad njenim saborskim istupima i upornim prkošenjem preporukama saborskog vođstva o obaveznom nošenju zaštitnih maski zbog pandemije korona virusa.

Nakon “neočekivanog“ izbornog neuspeha “svojeglava” poslanica Domovinskog pokreta nova je uzdanica uzdrmane desničarske scene u Hrvatskoj, ističe list, dodajući da se kontradiktornost njenih izjava oslanja na postojće zakonske rupe što ona vešto koristi da jača svoje antisistemske stavove.

Njen štetočinski politički pristup možda najbolje oslikava njena teza kako su aktuelna Vlada i vladajuća većina izabrani protivustavno, na osnovu rezultata protivustavnih izbora u 11. i 12. izbornoj jedinici, pozivajući se pritom na odluku Ustavnog suda iz 2011, iako je ta odluka suda potpuno suprotna njezinu tumačenju, navodi “Večernji list”, zaključujući da Krišto svojim ispadima gradi imidž populističko-nacionalističke heroine.

Karolina Vidović Krišto rođena je u Vukovaru 1975, a odrasla je i školovala se u Minhenu. Karijeru na HRT-u počela je 1996, a dve godine kasnije postala je najmlađa urednica u istoriji televizije. Emisiju “Slika Hrvatske” pokrenula je 2002, a vodila ju je od 2012. Majka je četvoro dece.

Reply
Share this

Blic online